A kada jugoistočni i sjeverozapadni vjetrovi uzburkaju morsku površinu i kada se o stijene lome valovi, a morska se voda prelije na kopno, tada nemirno, uvijek živo more nudi novu veličanstvenost. Morski je zrak tada tako nabijen solju, da mu se okus osjeća u ustima i da sve, svaki list, svaka travka odiše slanoćom.
Živahnije je tada i na samom moru. Veliki i mali ribarski brodovi svojim šarenim jedrima sijeku morsku pučinu oko Rovinja. Jedrenjaci i parobrodi prolaze u velikom broju. Živahni brodski promet za i iz Trsta odvija se tik uzduž zapadne istarske obale i ostavlja utisak bogatih promjena svakodnevnice. Mnogi od tih brodova pristaju u Rovinju, tako da se u njegovoj luci odvija dnevno vrlo živahan promet putničkih i teretnih parnjaka, i to prema sjeveru i jugu ili sa sjevera i juga. Isto je takav promet i vlakom, iz zaleđa i prema zaleđu. Željeznička stanica nalazi se u sjevernom zaljevu Rovinja, u neposrednoj blizina grada i tik uz samo more. Ne manjkaju stoga povoljne prilike za putovanja u Rovinj i iz Rovinja. Unatoč tim dobrim vezama s kopnom i s morem, unatoč lijepom položaju i dobroj, zdravoj klimi, Rovinj je ostao do sada prilično nepoznat u unutrašnjosti. Razlog što nema gostiju ili su u zanemarivom broju, u vremenu sve življe migracije iz gradova prema morskoj obali, lako je pronaći: Rovinj nema smještajne ponude. Dvije-tri postojeće gostionice su, što se tiče smještaja i prehrane, premalo; ukoliko bi postojao neki bolji hotel, tada bi se Rovinj zasigurno ubrajao u najtraženija mjesta na obali. S više strana je prepoznato i upozoreno na sve prednosti Rovinja. U njegovom se sjevernom zaljevu smjestilo prije 20 godina, na inicijativu Beča, Morsko lječilište Sv. Pelagije i postignuto je izvanredno cjelogodišnje poslovanje, tako da je grad Beč pred kratko vrijeme preuzeo i kupio čitav poluotok "La Muccia", koji zaokružuje ovaj zaljev, kako bi se lječilište povećalo i moglo ponuditi ljetni i zimski boravak za najmanje 400 djece, dvostruko više nego dosad, uz njegu bečkih liječnika. U istom zaljevu, u neposrednoj blizini grada, uredio je Berlinski
akvarij pred više godina znanstvenu stanicu, najprije kao malo
postrojenje, koje je međutim s vremenom, zbog zadovoljavajućih
rezultata povećano i bolje opremljeno. Od Njemačkog Carstva dobiva
godišnju subvenciju od 30.000 maraka, te nudi znanstvenicima i
studentima iz Njemačke, ali i drugima, mogućnosti za svoja znanstvena
istraživanja i sakupljačke zbirke. |
|



