Zanijet ljepotama prirode ovog kraja, a poznavajući zapažen uspjeh nekih turističkih odredišta na Jadranu, ponajprije Opatije i Brijuna, započeo je s planovima stvaranja pravog turističkog odredišta. U brošuri koju izdaje 1908., izlaže svoju ideju gradnje klimatskog lječilišta po uzoru na slične objekte duž istarske obale. Osnovano je društvo s ograničenom odgovornošću koje se trebalo brinuti za financiranje radova. Projektom su obuhvaćeni predjeli Monte Mulini, Montauro i Punta Corrente, gdje su već bili uređeni puteljci, aleje stabala, livade i parkovi. Osim toga, posjed je bio ograđen dvometarskim suhozidom, dugačkim 900 m, koji se protezao od željeznih vrata parka do mora na Škarabi. Planirao je izgraditi sportske terene, 3 hotela, te kupalište na mjestu starog kupališta Brunetti u uvali Lone. Prvi hotel bio je predviđen na zadnjem zavoju ceste koja vodi prema parku, dok bi se drugi nalazio u samom parku, na raskrižju puteva prema Punti Corrente i Montauru. Treći je, pak, trebao niknuti na samoj Punti uz more. Niz vila trebao je pratiti čitav glavni put. O isplativosti takvog projekta govori i ponuda za kupnju terena na kopnu od milijun kruna, koju je iste godine, odn.1908., Georg Hütterott odmah odbio, a 1918. za kupnju je bio zainteresiran i gradonačelnik Beča, dr. Weisskirchner, i to u ime Grada, potaknut upravo "malom crvenom knjižicom", kako je ovaj projekt nazvala Marie Hütterott. I ta je ponuda, nakon nekoliko pregovora odbijena. Prerana smrt Georga Hütterotta 1910. zaustavila je većinu radova, ali je taj projekt potaknuo razmišljanja i dao impuls razvoju turizma u pravom smislu kada je 1911. usvojen Statut konzorcija gostioničara, vlasnika kavana, prodavača likera i hotelijera (Consorzio dei trattori, osti caffetieri, liquoristi ed albergatori). Obrativši se za pomoć udovici Hütterott, 1913. otvoren je hotel "Adriatico" i postavljeni su temelji modernog turizma. Rovinj je ovim projektom trebao postati draguljem onoga što je Hütterott zvao "La costa del sole" - Sunčana obala. Iako neostvaren, ovaj je projekt utjecao u velikoj mjeri na društvene i ekonomske prilike. na povećanje zaposlenosti stanovništva, posebno žena, na promjenu tradicionalnih aktivnosti obrta i poljoprivrede u ugostiteljstvo.
Ovdje predstavljamo turističku brošuru, koja je izvorno pisana na njemačkom jeziku, iako su svi toponimi na talijanskom. Pisana poput pravog elaborata, sa skicama, kako bi se privukli najprije ulagači, a zatim i gosti, trebala je poslužiti u promotivne svrhe. Danas ona predstavlja jedan dražestan, gotovo emfatičan opis grada i okoline, koji nas vraća u minula vremena parobroda, jedrenjaka, moćnih krstarica, starih vlakova. Uz određenu vremensku distancu, unatoč velikim promjenama suvremenih dostignuća, mogla bi se koristiti i danas u iste svrhe zbog stručnosti u informiranju o ljepotama, ponudi i prijevoznim sredstvima jer se zrak, ispunjen zvukovima batana, trabakula, bracera, jedara na vjetru te mirisom morske soli i aromatičnih biljaka, srećom ipak nije promijenio. Katarina Marić |
|
